Naplata alimentacije iz alimentacionog fonda
Saznajte kako funkcioniše naplata alimentacije iz Alimentacionog fonda, kako se prijaviti, kako izgleda postupak i koliko traje isplata pomoći.

Nakon višedecenijskog čekanja na Alimentacioni fond u Srbiji, konačno je donet zakon koji značajno olakšava situaciju samohranim roditeljima čiji bivši partneri ne uplaćuju izdržavanje za decu. Prve isplate iz fonda realizovane su krajem avgusta ove godine, kada je država po prvi put preuzela obavezu da umesto dužnika obezbedi sredstva koja detetu pripadaju. Za Alimentacioni fond 2025. izdvojeno je oko pola milijarde dinara.
Cilj zakona je da obezbedi kontinuitet izdržavanja dece i spreči da njihovo pravo zavisi od neodgovornosti roditelja-dužnika.
U nastavku su najvažnije informacije o Zakonu o alimentacionom fondu i njegovoj primeni.
Alimentacioni fond omogućava da država privremeno preuzme isplatu izdržavanja dece kada roditelj koji je na to obavezan ne uplaćuje alimentaciju. Nakon isplate, država pokreće postupak naplate od dužnika i time nadoknađuje sredstva fonda.
Pravo na ovu pomoć imaju samohrani roditelji maloletne dece, kao i deca do 26 godina koja su na redovnom školovanju, ako su državljani Srbije, imaju status izvršnog poverioca u postupku za ostvarivanje zakonskog izdržavanja i ako alimentacija nije uplaćivana najmanje dva uzastopna meseca.
Finansiranje fonda obezbeđuje se iz budžeta Republike Srbije, dok je sprovođenje i upravljanje povereno Ministarstvu za porodičnu zaštitu. Ovaj sistem uveden je radi jače zaštite dece i podrške samohranim roditeljima, jer veliki broj porodica u Srbiji i dalje nema redovne uplate izdržavanja.
Dete se smatra poveriocem u izvršnom postupku ako roditelj koji je obavezan na plaćanje alimentacije ne ispuni obavezu u potpunosti ili delimično tokom dva uzastopna meseca. Tada javni izvršitelj obaveštava poverioca i daje rok od osam dana da se izjasni o korišćenju prava na isplatu iz Alimentacionog fonda.
Nakon što se dete, odnosno njegov zakonski zastupnik, izjasni, izvršitelj elektronski obaveštava nadležno ministarstvo. Maksimalan iznos koji može da se isplati po detetu iznosi 25.000 dinara.
Visina pomoći određuje se prema iznosu koji bi pripadao hraniteljskoj porodici, što iznosi približno 50.000 dinara. Većina sudskih odluka o alimentaciji predviđa niže sume, dok u slučajevima viših iznosa roditelji mogu da pokrenu dodatne pravne postupke protiv dužnika koji ne ispunjava svoje obaveze.
Zahtev za korišćenje sredstava iz Alimentacionog fonda podnosi se kada roditelj koji je obavezan da plaća izdržavanje to ne učini najmanje dva uzastopna meseca. Da bi se ostvarilo pravo, potrebno je imati pravosnažnu sudsku odluku o alimentaciji i dokaz da uplata nije izvršena u predviđenom periodu.
Roditelj koji brine o detetu ili punoletno dete koje se školuje podnose zahtev za Alimentacioni fond javnom izvršitelju uz potrebnu dokumentaciju, među kojima je i dokaz o neisplaćenim iznosima.
Faze i rokovi u postupku za naplatu alimentacije
Isplata iz Alimentacionog fonda traje sve dok roditelj-dužnik ne počne da ispunjava svoju obavezu ili ne stekne imovinu iz koje država može da naplati dug, odnosno dok postoji potreba za podrškom države.
Ipak, treba znati da se ove isplate odnose samo na buduće mesečne obroke izdržavanja, počev od trenutka donošenja rešenja. Zaostale alimentacije koje su dospele pre tog datuma fond ne pokriva. One se mogu naplatiti isključivo od roditelja-dužnika kroz redovan izvršni postupak.
Ovaj postupak obezbeđuje da dete ne ostane bez izdržavanja dok se čeka prinudna naplata, a država kasnije potražuje refundaciju od dužnika. Tako naplaćena sredstva vraćaju se u fond, što omogućava njegovu delimičnu samoodrživost.
Roditelj koji ne plaća alimentaciju postaje dužnik države za iznos koji je isplaćen iz Alimentacionog fonda umesto njega. Naplata se sprovodi prinudnim putem, kroz zaradu, poreske odbitke ili druge izvore prihoda. Imovinu dužnika svakog meseca proverava javni izvršitelj kako bi utvrdio da li postoje uslovi da država naplati dug. Ukoliko izvršitelj ne obavlja ovu proveru, disciplinski odgovara.
Država ima pravo na povraćaj celokupnog iznosa, uz kamatu, a dug prema državi ne zastareva. Ovim se obezbeđuje održivost fonda i podstiče redovno izvršavanje obaveza prema deci.
Iako nadležni tvrde da korisnici Alimentacionog fonda neće biti u obavezi da vraćaju primljena sredstva, zakon ne isključuje tu mogućnost. Prema članu 12 Zakona o ostvarivanju prava iz Alimentacionog fonda, dug se može naplatiti iz imovine preminulog dužnika, pa i preko naslednika, do visine vrednosti nasledstva.
U slučaju da dete nasledi imovinu roditelja koji nije plaćao izdržavanje, fond može zatražiti povraćaj sredstava koja su mu ranije isplaćena.
Takva zakonska formulacija, iako u praksi retko primenjiva, otvara prostor za različita tumačenja i izaziva neizvesnost kod samohranih roditelja koji se oslanjaju na pomoć države.
Ostvarivanje prava iz Alimentacionog fonda podrazumeva jasno definisan i formalno precizan postupak koji se odvija kroz više faza i pred različitim institucijama. I upravo zbog uključenosti više aktera, suda, javnog izvršitelja i nadležnog ministarstva, kao i kratkih rokova za pojedine korake, korisno je potražiti stručnu pravnu podršku.
Pravni zastupnik može da pomogne u pripremi i podnošenju predloga za izvršenje, vođenju komunikacije sa javnim izvršiteljem i praćenju rokova do završetka postupka. Na taj način dete ili roditelj koji ga zastupa može na vreme da ostvari pravo na naplatu alimentacije iz Alimentacionog fond i obezbedi redovnu isplatu sve dok dužnik ponovo ne preuzme obavezu izdržavanja.
Kontaktirajte nas
Radujemo se što ćemo vas upoznati.
Saznajte više o vašim pravima.